Voda je hemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Hemijska formula vode je H2O. Čista voda pri običnoj temperaturi je tečnost bez mirisa i okusa. Ima talište na 0 °C (273K) i vrelište na 100 °C (373K). Voda pokriva tri četvrtine Zemljine površine u obliku okeana. Također je prisutna u obliku vodenih tokova (rijeke, jezera, itd.) i podzemnih voda. Učestvuje u izgradnji biljnog i životinjskog svijeta. Ljudsko tijelo se sastoji 60 - 70% od vode. Zemljina atmosfera može sadržavati do 4% vode u obliku pare, koja se pri promjeni pritiska i temperature vraća u tečnom obliku (kiša) ili čvrstom obliku (snijeg, grad). Mnogi minerali sadrže hemijski vezanu vodu, koja se naziva kristalna voda.

Pri prelasku iz tečnog u čvrsto agregatno stanje voda se širi, za razliku od većine ostalih tečnosti. Ova osobina je od naročitog geološkog značaja, jer zimi voda koja je prodrla u pukotine ruši stijene prilikom širenja i omogućava stvaranje tla za vegetaciju. Porastom temperature specifična težina vode se najprije povećava (opet za razliku od gotovo svih drugih tečnosti) do 4 °C, pa tek onda počinje opadati. I ova osobina je značajna u prirodi jer se morska voda zimi najprije hladi do 4 °C i ta hladna voda zbog svoje veće težine tone, a lakša toplija voda dolazi na površinu. Kada se ohladi ispod 4 °C, hladna voda ostaje na površini i prelazi u led, koji je lakši i ostaje na površini. Zbog toga hladnoća veoma polahko prodire u veće dubine, što je od važnosti za žive organizme u vodi.

Od prirodnih voda najveću čistoću ima kišnica. Izvorska voda i riječne vode sadrže 0,01 - 0,2% čvrstih supstanci, a to su uglavnom spojevi kalcijuma i magnezijuma i pod njima se podrazumijeva tvrdoća vode. Morska voda sadrži oko 3% natrijum hlorida i oko 3,3% soli uopšte. Kao pitka voda najprikladnija je izvorska voda. U nedostatku izvorske vode koristi se podzemna ili riječna voda i u tom slučaju je potrebno prečišćavanje.